Trošak jednog pogrešnog zapošljavanja rijetko se pojavi kao stavka u budžetu. Pojavi se kao izgubljeni kvartal.
Razgovor koji se u srednjim tvrtkama vodi otprilike svaka tri mjeseca zvuči ovako: „Nije se snašao." Ili: „Dali smo mu šansu, ali jednostavno ne ide." Slijedi tihi dogovor da se pozicija ponovno otvori, netko iz tima privremeno preuzme posao, a natječaj se objavi „čim stignemo".
Nitko pritom ne izračuna koliko je ta odluka koštala. A upravo je to broj koji bi vlasnika ili direktora trebao zanimati najviše — jer se, za razliku od cijene oglasa ili softvera, nikada ne pojavi u obliku računa.
1. Trošak koji se ne vidi u budžetu
Kada zaposlite pogrešnu osobu, novac ne odlazi odjednom. Odlazi u četiri odvojena toka koji se nikada ne zbroje na istom mjestu:
- Neostvarena produktivnost. Radno mjesto je popunjeno, ali posao nije odrađen — ili je odrađen tako da ga netko drugi mora ispraviti.
- Vrijeme uprave i tima. Uvođenje, mentorstvo, korekcije, razgovori o učinku, na kraju i razgovor o raskidu. To su sati vaših najskupljih ljudi.
- Ponovni natječaj. Cijeli proces selekcije radi se drugi put, s istim troškom i istom nesigurnošću.
- Prazno radno mjesto. Između odlaska i nove popune posao ili stoji ili ga preuzimaju ljudi koji već imaju svoj.
Nijedan od ta četiri troška ne dolazi s fakturom. Zato se i ne mjeri.
2. Računica na hrvatskim brojkama
Uzmimo poziciju s prosječnom hrvatskom plaćom. Prema Državnom zavodu za statistiku, prosječna mjesečna bruto plaća u pravnim osobama u svibnju 2026. iznosila je 2.178 eura (medijalna 1.821 euro). Uz doprinos na plaću od 16,5%, ukupni trošak poslodavca za takvo radno mjesto iznosi približno 2.537 eura mjesečno, odnosno oko 30.450 eura godišnje.
Pretpostavimo scenarij koji nije dramatičan nego uobičajen: osoba odlazi nakon četiri mjeseca.
| Stavka | Pretpostavka | Iznos |
|---|---|---|
| Neostvarena produktivnost | 50% očekivanog učinka kroz 4 mjeseca | 5.074 € |
| Vrijeme uprave i tima | 40 sati × 30 €/h | 1.200 € |
| Ponovni natječaj i selekcija | oglasi + oko 25 sati internog rada | 1.500 € |
| Prazno radno mjesto do nove popune | 4–6 tjedana | ovisi o poziciji |
| Ukupno, bez zadnje stavke | ≈ 7.800 € |
Pretpostavke u tablici su ilustrativne i namijenjene su tome da ih zamijenite svojima. Ali red veličine nije proizvoljan.
Podatak koji se u struci najčešće navodi — a pripisuje se američkom Ministarstvu rada — govori da krivo zapošljavanje košta oko 30% zarade te osobe u prvoj godini. Za našu prosječnu bruto plaću to je oko 7.840 eura.
Dva potpuno neovisna načina računanja daju isti red veličine. To obično znači da je broj realan.
Za usporedbu: prema SHRM-ovom benchmarking izvještaju, prosječan trošak jednog zapošljavanja iznosi oko 4.129 dolara — i to je trošak uspješnog zapošljavanja. Krivi izbor znači da ste ga platili dvaput, plus sve gore navedeno.
3. Zašto se griješi baš u predodabiru
Ovdje dolazi dio koji većina tvrtki podcijeni.
Pogreška se gotovo nikada ne događa na razgovoru. Događa se prije njega — u trenutku kada netko odlučuje koga uopće pozvati.
Na ozbiljniji oglas u Hrvatskoj stiže između 80 i 300 prijava. Taj se stog obično pregledava navečer, između ostalih obveza, i to ovako:
- prvih trideset životopisa čita se pažljivo;
- sljedećih pedeset se skenira;
- ostatak se prelistava.
Odluka o tome tko ulazi u uži izbor donosi se u prosjeku u nekoliko sekundi po životopisu, na temelju formata dokumenta, poznatog imena poslodavca i dojma. Kandidati se ne uspoređuju međusobno, nego se svaki zasebno uspoređuje s time koliko je onaj koji čita umoran.
Posljedica je dvostruka i obje strane koštaju jednako:
- Pozovete pogrešne. Potrošite pet sati razgovora na ljude koji nisu trebali proći filtar.
- Ne pozovete prave. Netko tko bi bio odličan ispao je jer mu je životopis bio loše složen — i tu pogrešku nikada nećete vidjeti, jer nema povratne informacije o kandidatu kojeg niste upoznali.
Drugi problem je i skuplji. Tvrtke iz njega uče nula puta, jer ne znaju da se dogodio.
4. Što zapravo smanjuje rizik
Ne postoji način da se krivo zapošljavanje potpuno eliminira. Postoji način da se njegova vjerojatnost ozbiljno smanji, i on nije skup — samo je nepopularan jer traži strukturu.
Ista pitanja za sve kandidate. Ako svaki kandidat odgovara na različita pitanja, nemate selekciju nego niz nepovezanih razgovora. Usporedivost je jedini način da odluka bude utemeljena na nečemu osim na dojmu.
Predodabir prije razgovora, ne umjesto njega. Cilj nije zamijeniti ljudsku prosudbu, nego je usmjeriti na uži krug ljudi koji su prošli isti, dosljedno primijenjen filtar.
Zapisan trag. Ako šest mjeseci kasnije ne možete rekonstruirati zašto je netko prošao dalje, ne možete ni popraviti proces. Uz to, dokumentirana i obrazložena selekcija je i ono što GDPR očekuje od poslodavca.
Brzina. Dobri kandidati na tržištu su u prosjeku vrlo kratko. Tvrtka koja shortlistu složi za tri dana i ona koja je slaže tri tjedna ne biraju iz istog bazena — druga bira iz ostatka.
5. Gdje tu stoji BeeXpro
BeeXpro je HR platforma koja pokriva dva dijela procesa: Recruit (predodabir i zapošljavanje) i People (upravljanje zaposlenicima nakon dolaska).
Za problem opisan u ovom tekstu relevantan je prvi dio: automatiziran pregled prijava po kriterijima koje sami postavite, strukturirani predodabir u kojem svi kandidati prolaze isti filtar, glasovni intervjui vođeni umjetnom inteligencijom kao prvi krug, te uredan, dokumentiran i usporediv rezultat na kraju. Podaci se obrađuju unutar EU i u skladu s GDPR-om.
Platforma ne donosi odluku umjesto vas. Ona osigurava da odluku donosite nad uređenim, usporedivim užim izborom — a ne nad stogom od dvjesto životopisa u utorak navečer.
Za kontekst: najniži paket BeeXpro platforme stoji 450 eura mjesečno. Jedno krivo zapošljavanje na prosječnoj plaći, po računici iz drugog poglavlja, košta koliko i sedamnaest mjeseci korištenja te platforme.
Zaključak
Većina tvrtki u Hrvatskoj vrlo pažljivo pregovara cijenu opreme, najma i usluga — a odluku o osobi koja će godinu dana raditi za 30.000 eura godišnje donese na temelju šest minuta čitanja i jednog razgovora.
Nije problem u ljudima koji odlučuju. Problem je u tome što odlučuju bez strukture, pod vremenskim pritiskom i bez usporedivih podataka.
Ako u vašoj tvrtki selekciju radi netko kome to nije primarni posao — a u većini srednjih tvrtki je upravo tako — dobitak nije u tome da radi više. Dobitak je u tome da dobije uži izbor koji je već prošao isti filtar.
Brže do kandidata koje vrijedi pozvati na razgovor.
FAQ
Koliko košta krivo zapošljavanje? Na prosječnoj hrvatskoj bruto plaći od 2.178 eura (DZS, svibanj 2026.) trošak jednog krivog izbora iznosi oko 7.800 eura, računajući neostvarenu produktivnost, vrijeme uprave i ponovni natječaj. Podatak koji se pripisuje američkom Ministarstvu rada — 30% zarade u prvoj godini — daje gotovo isti iznos.
Koliki je ukupni trošak zaposlenika za poslodavca u Hrvatskoj? Uz doprinos na plaću od 16,5%, za bruto plaću od 2.178 eura ukupni trošak poslodavca iznosi približno 2.537 eura mjesečno, odnosno oko 30.450 eura godišnje.
Gdje se najčešće griješi u selekciji? U predodabiru, prije razgovora. Odluka o tome koga pozvati donosi se u nekoliko sekundi po životopisu, bez usporedivih kriterija — pa se i pogrešni pozivaju i pravi propuštaju.
Kako smanjiti rizik od krivog zapošljavanja? Ista pitanja za sve kandidate, strukturiran predodabir prije razgovora, zapisan i obrazložen trag odluke te brzina — dobri kandidati kratko su na tržištu.
Izvori
- Državni zavod za statistiku, Prosječna mjesečna neto plaća u svibnju 2026. iznosila 1 552 eura — https://dzs.gov.hr/vijesti/prosjecna-mjesecna-neto-placa-u-svibnju-2026-iznosila-1-552-eura/2611
- Porezna uprava RH, Doprinosi — radni odnos — https://porezna-uprava.gov.hr/sdg/Stranice/doprinosi_radni_odnos_JDP.aspx
- SHRM, SHRM Benchmarking Report: $4,129 Average Cost-per-Hire — https://www.shrm.org/topics-tools/news/shrm-benchmarking-report-4129-average-cost-per-hire
- Podatak o 30% zarade u prvoj godini uobičajeno se pripisuje U.S. Department of Labor i u tekstu je naveden s tom ogradom.